Kako je sve počelo ? - 5 dio.
Wilhelm Gottlieb Daimler (1834. – 1900.)
posložio: Tomislav Veček
foto: arhiva, www.wikipedia.org
Polako smo došli do sredine serijala članaka „Kako je sve počelo“. Do sad su spominjana neka poznata imena, ali većina ih je bila, barem meni, sasvim nepoznata. U ovom nastavku bit će riječi o sigurno svima poznatom imenu, Wilhelm Gottlieb Daimler.
Kronologija:
1885. godine Daimler patentira prvi benzinski motor s unutarnjim izgaranjem koji radi na načelu rasplinjavanja tekućega goriva.
1885. godine konstruira prvi motocikl.
1886. godine konstruira prvi automobil s četiri kotača na benzinski pogon.
1889. godine konstruira usavršeni dvotaktni motor s četiri cilindra.
1893. godine Karl Benz izbacuje na tržište prvi masovno proizvedeni automobil.
1899. godine Daimler proizvodi prvi automobil Mercedes.
Nijemac Gottlieb Daimler cijeli je svoj život posvetio motorima, ali do velikog iskoraka koji je promijenio uvjete naših putovanja moralo je proći mnogo godina. No kad se to zbilo, uspjeh je bio brz i dramatičan. Daimler je oduvijek vjerovao da je prošlo vrijeme parnih strojeva. Temperamentni radoholik usavršio je prvi motor s unutarnjim izgaranjem i naftom kao gorivom, proizveo je prvi motocikl i prvi automobil s četiri kotača, sve to u razmaku od nekoliko godina. Kao svjetski čovjek, Daimler je svoje tvrtke osnivao ne samo u Njemačkoj već i u Engleskoj i Francuskoj.
RANI RADOVI
Temelji za Daimlerovo djelo već su bili postavljeni zahvaljujući pionirskom radu za koji su zaslužni Jean-Joseph Étienne Lenoir (1822 – 1900.), Alphonse Beau de Rochas (1815. – 1893.) i August Nikolaus Otto (1832. – 1891.), stvorivši dvotaktni i četverotaktni stroj s unutarnjim izgaranjem na plinski pogon. Daimler je u tome i sam sudjelovao još 1870. kao tehnički direktor u Ottovoj tvornici, a imao je i važnu ulogu u razvoju četverotaktnog motora i Ottova ciklusa, koji mu je bio temelj.
OTKRIĆE
Godine 1882. Daimler je prestao raditi za Otta i pokrenuo vlastiti posao s Wilhelmom Maybachom (1846. - 1929.), inženjerom s kojim je već prije surađivao, a koji je započeo razvijati novi tip motora na tekuću naftu kao moguće gorivo za motor s unutarnjim sagorijevanjem. Iako je ta vrsta goriva bila poznata već tisuću godina i već se desetljećima mogla nabaviti na tržištu, u industriji motora s unutarnjim izgaranjem nije bila od koristi jer se tekućina nije mogla komprimirati kao plin.
Zajedničkim su radom, međutim, Daimler i Maybach razvili rasplinjač, koji je omogućio upotrebu nafte kao goriva. Rasplinjač je tekuću naftu raspršivao u razrijeđenu maglicu, koja se onda mogla komprimirati i zapaliti iskrom, baš kao u dotadašnjim plinskim modelima. Prvi patenti nove tvrtke odobreni su 1883., a već 1885. bio je potpuno dovršen suvremeni laki motor s rasplinjačem za naftu, koji je postao temeljem rastuće automobilske industrije.
PRVA VOZILA
Daimler je taj motor odmah 1885. ugradio u „Reitwagen“, prvi motocikl u svijetu. Godine 1886. ugradio je svoj motor u poštansku kočiju i tako stvorio prvi automobil s četiri kotača na naftni pogon. U međuvremenu mu je, međutim, izmaknulo priznanje za izradu prvog automobila u svijetu s motorom s unutarnjim izgaranjem. Naime, Karl Benz (1844. – 1929.), jednako poznat u automobilskoj industriji, konstruirao je prema vlastitom nacrtu vozilo s tri kotača i s električnim paljenjem, koje je pogonio manje napredan motor od 0,75 konjskih snaga.
SPAJANJE S BENZOM
Godine 1889. Daimler je konstruirao poboljšanu verziju četverotaktnog motora s dva cilindra.
Sljedeće godine Maybach patentira četverotaktni motor s četiri cilindra. Benz se u međuvremenu posvetio izradi automobila i već je 1893. stvorio prvi masovno proizvedeni automobil, Benz Velo.
Obje su tvrtke opstale na čelu automobilske industrije, a taj su položaj, združene nakon ujedinjenja 1926. godine, zadržale sve do danas. Daimler je preminuo mnogo prije ujedinjenja, no Benz je još bio živ te je do kraja života sjedio u upravnom odboru nove tvrtke.
Ironijom sudbine, Daimlerovu je smrt ubrzala vožnja automobilom po lošem vremenu, na koju se uputio usprkos upozorenjima svog liječnika. I još nešto: čovjek koji je započeo automobilsku revoluciju očito nikad nije volio voziti.
FOLLOW US!