Zanim_Joseph Montgolfier

free html5 templates

Kako je sve počelo ? - 3 dio.
Joseph Montgolfier (1740. - 1810.)

posložio: Tomislav Veček

foto: www.wikipedia.org

Kroz seriju ovih članaka do sad smo bili u rudnicima sa prvim pumpama za vodu, dotaknuli početak industrijske revolucije sa parnim strojem, došao je trenutak da se i malo vinemo u nebo. Ljudi su oduvijek zavidjeli pticama na njihovoj slobodi letenja i od davnina su u lovu za tom slobodom.

Kronologija:

1782. godine braća Montgolfier počinju istraživati može li balon ispunjen vrućim zrakom podići čovjeka.

4. lipnja 1783. prvo javno prikazivanje njihova balona s vrućim zrakom u mjestu Annonay.

19. rujna 1783. godine njihov je balon poletio i nosi kralju Luju XVI. ovcu, patku i pijetla.

21. studenoga 1783. dogodio se prvi let s ljudskom posadom.

Braća Montgolfier, Joseph i Étienne, odrastali su u obitelji sa šesnaestero djece, blizu Lyona, gdje je njihov otac imao tvornicu papira. Primijetili su da kada papir gori u otvorenoj vatri, vrući zrak često podiže izgorjele komadiće uvis. Oko 1782. godine braća su počela ispitivati mogućnost kako da se čovjek uzdigne u visine

Počeli su eksperimentirati ne samo s vrućim zrakom već i s plinom vodikom (koji je njihov sunarodnjak Jacques Alexandre César Charles kasnije upotrijebio u prvom balonu punjenom vodikom) te s parom da bi vidjeli koji će najuspješnije podizati male papirnate modele. S vodikom i vodenom parom nije išlo glatko, ali već potkraj 1782. uspjeli su podići papirnate omotnice punjene vrućim zrakom do stropa svoje kuće.

PRVI LET

Početni uspjeh potaknuo ih je na izradu balona većih dimenzija. Do 4. lipnja 1783. već su ga dovršili. Od tkanine su napravili kuglu podstavljenu papirom, promjera desetak metara. Pomoću toplog zraka nastaloga spaljivanjem vune i sijena, napuhali su balon i pustili ga uvis pred očima mnogobrojnih gledatelja u Annonayu, blizu Lyona. Let je bio uspješan: balon se za desetak minuta uzdignuo oko 1800 metara u nebo.

Prvi let pred mnogobrojnom publikom, Annonay blizu Lyona 04. lipnja 1783.

Prikaz povijesnog balona braće Montgolfier iz 1786. sa tehničkim podacima.

Paljenje papirića braću je potaknulo na gradnju balona velikih dimenzija.

KRALJEVSKA PUBLIKA
Vijest o njihovim postignućima brzo je stigla do Pariza pa je kralj Luj XVI. zahtijevao da se let balonom prikaže i u Versaillesu. Braća su pristala i dala sve od sebe, sagradivši još veći balon koji je kao teret imao ovcu, patku i pijetla. Osim što je let bio impresivna predstava, dokazali su da bića mogu preživjeti let bez štetnih posljedica. Polijetanje je izvršeno 19. rujna 1783. i makar let nije dugo trajao, balon je putovao dojmljiva tri kilometra na visini većoj od 500 metara. Životinje su prizemljene neozlijeđene. Time su postavljeni temelji za ostvarenje čovjekovog sna o letenju. Dobrovoljci koji su se javili za let u nepoznato bili su prijatelji braće, Jean-François Pilâtre de Rozier i markiz François Laurent d Arlandes. Joseph i Étienne otišli su još dalje i sagradili još veći balon, sposoban podignuti ljudsku težinu. Novi je balon kao dodatak imao i peć, koja je omogućavala održavanje visine.

Slika prikazuje model "Balon braće Montgolfier" koji je izložen u Londonskom tehničkom muzeju.

LET S LJUDSKOM POSADOM

Povijesni dan osvanuo je 21. studenoga 1783. Ljudski pokusni kunići lansirani su na dvadesetpet minutno putovanje iznad Pariza. Iako se okupila velika masa ljudi koji su htjeli promatrati polijetanje, markiz d Arlandes kasnije je prokomentirao: „Bio sam iznenađen tišinom i odsutnošću bilo kakva kretanja među gledateljima i vjerujem da su bili začuđeni ili čak zaprepašteni tim čudnim prizorom.“ Tijekom leta, oni su se nošeni vatrom od izgaranja sijena popeli na visinu samo stotinjak metara, ali to je ipak bilo dovoljno visoko da izbjegnu krovove u blizini. Iako je putovanje trajalo kratko, prešli su dosta kilometara i neozlijeđeni se prizemljili na polje na rubu grada, s osjećajem pobjede. Čovjek je poletio u nebo i tako je započelo novo doba.
U ulozi pokusnog pilota opet se našla životinja kad su Rusi 3. studenoga 1957. lansirali u svemir Sputnik II. U njemu je bio pas Lajka, prvi pas poslan u svemir. Za razliku od životinja u balonu braće Montgolfier, Lajka nije preživjela putovanje.

Jacques-Étienne (1745.-1799.)

Jean-François Pilâtre de Rozier (1754. - 1785.)

markiz François Laurent d Arlandes (1742. – 1809.)

OSTAVŠTINA MONTGOLFIERA

Otkad je počeo promatrati ptice, čovjek je sanjao o letenju. Od ranih grčkih maštanja o Ikarovu letu do Leonardovih nacrta helikoptera i drugih letjelica, o tome se puno pričalo, ali se rijetko kada smatralo mogućim. Priča o Ikaru održala se kao upozorenje svakome tko bi htio nadmašiti prirodu. A onda su se pojavili Francuzi Joseph-Michel Montgolfier i njegov brat Jacques-Étienne (1745.-1799.) koji su opazili jednostavnu prirodnu pojavu i pokušali iz toga izvući neku korist. Rezultat je bio dosezanje „nedosežnog“.

Tekst:

VELIKA OTKRIĆA - 100 ZNANSTVENIKA KOJI SU PROMJENILI SVIJET (Jan Balchin), str. 86. - 87., izdavač "STANEK d.o.o."

slike:

https://hr.wikipedia.org

https://en.wikipedia.org

Da ostanete u toku sa auto-moto novostima, molim Vas da ispunite SUBSCRIBE formu na dnu stranice, hvala.

SUBSCRIBE FORM

Subscribe to our Newsletter

FOLLOW US!

SHARE THIS PAGE!

SUBSCRIBE FORM

Subscribe to our Newsletter