free simple site templates

Kako je sve počelo ? - 8 dio.
Henry Ford (1863. – 1947.)
posložio: Tomislav Veček
foto: www.wikipedia.org

U ovom nastavku serije članaka „Kako je sve počelo“, sjetit ćemo se, valjda, najpoznatije osobe u svijetu automobila, dovoljno je reći: Henry Ford.

Kronologija:
 
1863. rođen u Dearbornu, Michigan, 30. srpnja

1891- glavni inženjer u Edisonovoj tvornici u Detroitu

1896. gradi svoj prvi automobil - Quadricycle

1889. radi u Detroit Automobile Company

1903. osnovana Ford Motor Company

1908. Počinje proizvodnja Fordovog Modela T

1918. natječe se za Senat

1927. otvara novu tvornicu u River Rougeu

1947. umire u Dearbornu, Michigan, 7. travnja

Mobirise

Henry Ford (1863. – 1947.) bio je jedna od sila koje su pokrenule rođenje automobilske industrije i potrošačkog društva. Bio je pionir masovne proizvodnje vozila i stvorio tvrtku koja je stvarala automobile, kombije i kamione diljem svijeta tijekom više od 100 godina.

Rođen u uspješnoj obitelji irskog farmera – imigranta u blizini Dearborna u Michiganu, Ford je napustio školu u šesnaestoj godini. Spretan sa strojevima, otišao je raditi kao pripravnik u mehaničarsku radionicu u blizini Detroita.

Nakon tri godine na raznim poslovima, vratio se na očevu farmu. Nastavio se baviti strojevima, izgradio je lokomotivu za farmu, a dio vremena radio je za Westinghouse Engine Company.

Godine 1891. preselio je natrag u Detroit sa svojom mladom suprugom, Clarom Bryant i počeo raditi kao inženjer za Edison Light Company. Njegov posao bio je održavanje gradske električne mreže, a to mu je ostavilo vremena da se uključi u tečajeve tehničkog crtanja, knjigovodstva i poslovanja na lokalnom sveučilištu, kao i da izgradi benzinski motor u 1893. i prvi automobil – Quadricycle – 1896. godine.


„Ljudi mogu dobiti model T u bilo kojoj boji, ukoliko je crna“

Automobil je tako impresionirao očevog prijatelja, W. C. Mayburyja, gradonačelnika Detroita, da je sponzorirao gradnju drugog automobila i potaknuo financiranje Detroit Automobile Company. Tvrtka je bankrotirala za godinu dana, ali isti financijaši poduprli su sljedeću tvrtku, Henry Ford company, za koju je Ford izgradio nekoliko uspješnih trkaćih automobila. Kompanija je preimenovana u Cadillac Automobile Company i služila se Fordovim dizajnom, ali s različitim motorom – tako da je u osnovi prvi Cadillac bio zapravo Ford.

Uz pomoć lokalnih investitora iz Detroita, Ford je pokrenuo Ford Motor Company 1903. godine. Odlučio je masovno proizvoditi automobile koji su dovoljno jeftini za sve, a ne samo igračke za bogate. Proizvodnju Forda Model T započeo je 1908., rekavši: „Izgradit ću automobil za mase.“ Iako nije bio prvi koji je upotrebljavao tehnike standardiziranih dijelova i proizvodne trake, Ford je bio daleko najuspješniji u automatizaciji proizvodnje, a do 1914. njegova tvornica Highland Park u Michiganu imala je prvu pokretnu traku za sklapanje vozila. Prva svjetska automatizirana pokretna traka izbacivala je po jedan automobil svake 93 minute, što je bio veliki napredak u odnosu na 728 minuta koliko je trajalo ručno sklapanje. Napokon je razvoj masovne produkcije skratio proizvodnju Modela T na samo 24 sekunde, čim se smanjila cijena svakog vozila.

Potražnja je skočila i do 1927. prodano je petnaest milijuna „Tin Lizzie“ – automobila. Ljudi su mogli dobiti „bilo koju boju, ukoliko je crna“. I profit je skočio. Na leđima profita, Ford se na sudovima izborio za to da otkupi svoje originalne dioničare, tako da je mogao samostalno upravljati svojom golemom korporacijom. Ford nije bio uspješan inovator samo u proizvodnji, nego i u marketingu. Izumio je sustav franšiza pomoću kojega je prodavao i servisirao svoje automobile. Do 1912., diljem zemlje bilo je 7000 Fordovih zastupnika. Uslijedile su benzinske postaje i bolje ceste, a pojavila su se i predgrađa. Fordov popularni automobil promijenio je američki način života. Revolucionarizirao je automobilsku industriju plaćajući visoke plače, uveo je minimalnu plaču od 5 dolara dnevno u 1914. i smanjio dnevne smjene na osam sati, ali odlučno se suprotstavljao sindikatima. Sudska presuda i štrajk u njegovoj novoj tvornici u River Rougeu u Michiganu napokon su ga natjerali da prizna radničke sindikate 1941. godine. River Rouge je tada već bio proizvodni div. Tamo se proizvodilo sve, od čelika i drvenih dasaka za podove automobila do gume za kotače. Ista ta nefleksibilnost dovela je do toga da novi model izbaci tek 1927. Ta je odgoda Forda skupo koštala na sve konkurentnijem tržištu.

Služeći se svojim statusom industrijskog vođe, Ford je predvodio mirotvornu misiju u Europi tijekom Prvog svjetskog rata. Nakon rata, neuspješno se kandidirao za Senat. Osim proizvodnje automobila, Ford je kupio i željeznicu, gradio zrakoplove, posjedovao rudnike ugljena, plantaže stabala za drvenu građu za svoje tvornice. Objavljivao je novine i izgradio bolnicu u Detroitu. Umirovio se 1945. i umro dvije godine kasnije, ostavljajući najveći dio svojih dionica iz Ford Motor Companyja Fondaciji Ford.


FORD I ANTISEMITIZAM
Ford je rijetko izostajao s naslovnica, a činilo s da jedva čeka izazvati proturječja. „Povijest je više ili manje suluda“, rekao je u suđenju protiv Chicago Tribunea koji ga je zbog njegovog pacifizma nazvao „neznalicom i idealistom“.
Osim što je bio pacifist, Ford je bio i zagriženi antisemit. Godine 1918. kupio je novine, Dearborn Independent, u kojima je agresivno i otrovno napadao Židove. Ti su članci kasnije objavljeni kao „Međunarodni Židov: glavni svjetski problem“. Na svojem stolu u kasnijim godinama života držao je fotografiju Adolfa Hitlera i bio je jedini Amerikanac kojeg je Hitler citirao u svojem „Mein Kampfu“. Hitler mu je dodijelio Veliki križ germanskog reda. 

Tekst:
OBLIKOVANJE POVIJESTI - 100 VELIKIH VOĐA (Brian Mooney), str. 202. - 203., izdavač "STANEK d.o.o." 
slike:
https://en.wikipedia.org

Da ostanete u toku sa auto-moto novostima, molim Vas da ispunite SUBSCRIBE formu na dnu stranice, hvala.

FOLLOW US!

SHARE THIS PAGE!

SUBSCRIBE FORM

Subscribe to our Newsletter

© Copyright 2019 www.auto-moto-tour.com - All Rights Reserved