bootstrap responsive templates

Kako je sve počelo ? - 7 dio.
Robert Goddard (1882. – 1945.)
posložio: Tomislav Veček
foto: www.wikipedia.org

Tokom serije članaka „Kako je sve počelo“ polako smo se dotaknuli samih početaka tehnike, balonom na vrući zrak smo se vinuli u nebo, upoznali smo početak motora sa unutarnjim izgaranjem, spomenuli smo i najpoznatiju braću na svijetu, braću Wright. A sad ćemo spomenuti čovjeka koji je zaslužan da se čovjek vinuo među zvijezde, Robert Goddard.

Kronologija:
 
1908. godine Goddard studira fiziku na Sveučilištu Clark.
1915. godine pokazuje da raketni motor može proizvesti potisak u vakuumu.
1926. godine lansira prvu raketu na tekuće gorivo, koja doseže visinu gotovo 15 metara.
1930. godine počinje raditi u Roswellu u New Mexicu, gdje razvija nadzvučne i višestupanjske rakete i usavršava upravljanje bočnim krilcima.

Mobirise

„Često se pokazalo da su jučerašnji snovi nada današnjice i stvarnost sutrašnjice.“ (Robert Hutchings Goddard, 1904.).

To baš ne zvuči kao odmjereno razmišljanje prosječnog maturanta, ali baš se ne bi moglo reći ni da je pionir suvremene raketne tehnike ikad bio prosječan učenik. Od svoje sedamnaeste godine Amerikanac Robert Goddard točno je znao što želi učiniti sa svojim životom. Jednog dana u listopadu 1899. godine, dok je obrezivao grane na trešnji u svom vrtu, doživio je priviđenje o tome „…kako bi bilo divno kad bi se mogao načiniti uređaj pomoću kojega bi se moglo dospjeti do Marsa. Kad sam se spustio s trešnje, bio sam potpuno drukčiji dječak od onoga koji se na nju penjao, jer moje je postojanje odjednom dobilo svrhu.“


„Svaka je vizija smiješna sve dok je netko ne uspije ostvariti.“

O SKEPTICIMA I NEZNALICAMA

Kad je New York Times, nekoliko godina kasnije, doznao i objavio Goddardovu viziju, znanstvenik se ražestio, jer ne samo što ga list nije podržao već mu se zbog toga i rugao. Do toga je vremena Hutchings već bio napisao članak pod naslovom Metoda dosezanja ekstremnih visina, koji je objavio 1919. i u kojemu je naznačio svoje uspjehe u raketnoj tehnici i svoje nade o budućem iskrcavanju na Mjesec. Dana 13. siječnja 1920. uvodnik New York Timesa otresao se na doktora fizike (što je Goddard tada već bio), nastavnika na Sveučilištu Clark u Worchesteru, u državi Massachusetts. Izgrdio ga je zbog nepoznavanja „činjenice koja se svakodnevno čuje u srednjoj školi“ da je nemoguće ispaliti raketu tako da se giba izvan Zemljine atmosfere, jer da bi se raketa mogla ubrzati, mora se odgurivati od atmosfere. Da se autor kolumne potrudio istraživati malo dublje, otkrio bi da je Goddard taj isti prigovor već odavno odbacio. Još je 1907. dovršio matematičke proračune kojima je pokazao da s raketa može lansirati u vakuumu, i to je potkrijepio fizikalnim pokusom izvedenim 1915. godine. I na međunarodnom planu već je bilo ljudi koji su se bavili mogućnošću svemirskih putovanja i koji su svoja istraživanja usmjerili prema tom cilju, posebno Rus Konstantin E. Tsjolkovski (1857. – 1935.) i Nijemac Hermann Oberth (1894. – 1989.).

GODDARDOV ODGOVOR

Goddarda su kritike samo još više potaknule na daljnji rad. Otresito odgovorivši na članak tvrdnjom da je „svaka vizija smiješna sve dok je netko ne uspije ostvariti“, ubrzo velikim koracima krenuo prema raketi koja je postavila temelje za svemirska putovanja. Umjesto s barutom, počeo je raditi s tekućim gorivom, shvativši da je to najvjerojatnija metoda kojom će ostvariti svoje snove. Do 1925. već je razvio prototip rakete s pogonom na benzin i tekući kisik, koja je prvi puta u kontroliranom pokusu uspjela podići vlastitu težinu. Samo tri mjeseca kasnije, 16. ožujka 1926. izvedeno je prvo pravo lansiranje rakete s pogonom na tekuće gorivo. U Auburnu, u Massachusettsu, na farmi svoje tete Effie, Goddard je trometarsku raketu poslao 14 metara uvis i 61 metar udalj za samo dvije i pol sekunde. Tijekom sljedećeg desetljeća, zahvaljujući financijskoj potpori koju je obitelj Guggenheim pružala njegovu pionirskom radu nakon 1930. godine, Goddard je usavršio i uspješno lansirao više od trideset raketa, postupno povećavajući njihovu visinu i pouzdanost. Prijavio je patente za bolji kontrolni i upravljački mehanizam i za usavršenu pumpu za gorivo. Raketa koju je lansirao 1935. putovala je brže od zvuka. Njegovi su napori kulminirali 26. ožujka 1937., kad je lansirao raketu koja je dosegla rekordna 2,5 kilometra visine.
No unatoč njegovim uspjesima, vlada Sjedinjenih Država uporno je ignorirala Goddardovo djelo, sve dok se četrdesetih i pedesetih godina dvadesetog stoljeća svemirska utrka nije počela zahuktavati. Tada se okrenula Goddardovim izumima i na njima nastavila istraživanja. I doista, priznavši da se poslužila Goddardovim nacrtima, vlada SAD-a na kraju je bila prisiljena njegovoj udovici platiti milijun dolara kao odštetu za povredu patenta.

Mobirise

GODDARD JE OSVEĆEN
U trenutku kad se prvi čovjek iskrcao na Mjesec, Goddard je bio već odavno preminuo. Ali „Ispravak“ uvodniku iz 1920. u New York Timesu, tri dana prije nego što je Neil Armstrong načinio prve korake na tlu Mjeseca, ispričao se čovjeku koji je velikim dijelom bio zaslužan što je on onamo uopće stigao. „Napokon je pouzdano utvrđeno“, pisale su novine, „da raketa može djelovati u vakuumu jednako kao i u atmosferi, The Times se ispričava zbog greške.“

Tekst:
VELIKA OTKRIĆA - 100 ZNANSTVENIKA KOJI SU PROMJENILI SVIJET (Jan Balchin), str. 166. - 167., izdavač "STANEK d.o.o." 
slike:
https://en.wikipedia.org

Da ostanete u toku sa auto-moto novostima, molim Vas da ispunite SUBSCRIBE formu na dnu stranice, hvala.

FOLLOW US!

SHARE THIS PAGE!

SUBSCRIBE FORM

Subscribe to our Newsletter

© Copyright 2019 www.auto-moto-tour.com - All Rights Reserved