GAVEZNICA - Kameni vrh - 24. 08. 2019.
autor uvodnog teksta i slike: Tomislav Veček


Često dok se vozim uokolo, a to sam već i više puta spomenuo u svojim putopisima, ta naša mala Hrvatska bi mogla biti jača od Monte Carla. Koliko prirodnih ljepota i resursa, i povijesnih građevina, događaja, se smjestilo na tako mali prostor. Na žalost svih nas kao društva, veliki dio svega toga leži neiskorišten. Nešto što su izgradili naši preci, iz nekog meni neobjašnjivog razloga prepuštamo zubu vremena da propada. Poneke destinacije su zasjale u nekom svojem kratkom trenutku, izgrađeno, uređeno i onda nam nedostaje onih zadnjih nekoliko ideja da tu funkcionira, da živi. Da ljudi tu rade, zarađuju, investiraju dalje u sadržaje, da se privuče čim više ljudi, da se okupljaju, zabavljaju, opuštaju, a u krajnjoj liniji i možda nešto nauče. Taj svoj komentar bi mogao primijeniti za nekih 75 % (ako ne i više), lokacija koje sam obišao u posljednje 3 godine. Na žalost isto vrijedi i za današnju temu, lokalitet Gaveznica – Kameni vrh, nalazište poludragog kamenja, ahata.

Mobirise
free html5 templates

Nalazište se nalazi u Lepoglavi. Ja se vozim na posao kroz Lepoglavu sad već 10 godina, skoro i 11. Vozim se tako godinama pored ogromne table na kojoj piše, Gaveznica, Kameni vrh, geološki spomenik prirode. Pa opet na drugoj tabli piše, Arheološko nalazište ahata. Niti jedna od tih tabli nije u meni pobuđivala neki interes i dublje razmišljanje, da je tu možda nešto vrijedno zaustavljanja i posjete. Dok dođem na posao već i na to zaboravim, da bi barem nekog pitao što je to. Jedan dan je valjda bila nešto jača struja u mozgu, pa sam se sjetio pitati kolegu na poslu, koji je iz tog kraja, o čemu se tu radi. I dobijem odgovor: „…da je to neko nalazište poludragog kamenja, imaš na google-u pa si pogledaj…“. Tako je i bilo, google naš pametni, a mi sve gluplji i ne sposobniji pored njega i ostalih silnih pametnih telefona, aplikacija, društvenih mreža i sl. izvora ponekad toliko bez potrebnih informacija (upitne točnosti) koje nam samo sje** naše znanje, a polako već i psihu.

No ipak nakon listanja google-a, hm, razmišljam, pa ono moglo bi biti zanimljivo, uz put mi je da bolje uz put ne može biti, pa ono ajde. Tako jednu subotu na povratku s posla stanem na lokalitetu i polako pješke krećem prema vrhu. Lijepo uređeno, uredno, na ulazu su drvene klupe, stol, info kućica, info panoi… Šetnja vodi šumskim putem, svako malo su postavljeni razni uzorci stijena, pored svake je info ploča, zbilja zanimljivo i poučno. Malo šetnje, malo razgledavanja, malo čitanja i polako se dođe do vrha. Tu će Vas dočekati još poneka drvena klupa za sjesti, i još nekoliko info panoa sa povijesnim informacijama, još izloženih stijena sa opisom… Sam vrh, zove se Kameni vrh, a tu je rupa od napuštenog kamenoloma Gaveznica. Rupa svojim izgledom podsjeća na grotlo nekadašnjeg vulkana. Tu je i postavljena simulacija grotla vulkanom postignuta digitalnim tiskom.

Mobirise

E sad ono što sam rekao na početku teksta. Ja sam na lokaciji, kolovoz mjesec, subota popodne, tu su klupe, stolovi, info kućica, ali nema nikog da ti proda sok, sladoled, suvenir, da tu pruži još neki sadržaj, da se privuče više ljudi iz grada, da dođu na izlet sa djecom. Da su svi skupa na svježem zraku, da prošeću, da nešto nauče. Marketing i prodaja nam je očito globalna mana. I da, opet se ponovilo kao i više puta do tada, nisam bio sam tamo, bilo je još nekoliko ljudi koji su šetali hladovinom šume. Na žalost, ja sam se žedan polako spustio u podnožje i nastavio kući. Otišao sam kući bez suvenira, bez reklamnog letka, samo sa sjećanjima u mislima, to i je ono najvrijednije ali nemam ništa ni protiv suvenira na vitrini, za kojeg bi netko pitao o čemu se radi i možda bi i taj netko krenuo tamo. Pretpostavljam da za organizirane grupne posjete postoji mogućnost da dođe turistički vodič, da se otvori ta kućica sa suvenirima, a onda i možda posjeti zbirka svjetskih minerala i poludragoga kamenja koja je izložena u Turističko kulturno-informativnom centru (TKIC) u Lepoglavi.
Što reći, dobar izbor za izlet, dobra cesta za motor vodi do Lepoglave, tako da slobodno stavite na popis za vikend vožnju.
U nastavku Vam prenosim povijest lokaliteta te poneku sliku sa opisom stijena.
Tekst je sa info ploča, slike: arhiva, http://www.lepoglava-info.hr

Mobirise

GAVEZNICA – KAMENI VRH

Lokalitet Gaveznica – Kameni vrh je jedini očuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj i jedinstveno nalazište poludragog kamena ahata (Lepoglavski ahat).

Prije stotinjak godina na ovom se području nalazio strmi brežuljak Kameni vrh, koji je sa svojih 373 metara visine pridonosio ljepoti zagorskih brežuljaka. Na njegovom mjestu danas se nalazi samo ogromna rupa, nastala nakon dugogodišnje eksploatacije kamena (stijene) stručnog naziva hiperstenski andezit. Ta stijena je nastala brzim hlađenjem lave što se izlijevala iz vulkana koji se u davnoj geološkoj prošlosti, u prapovijesno doba, nalazio na ovome području.

AHAT I LEPOGLAVA
Daleke 1740. godine u Lepoglavi je nastalo iznimno vrijedno dijelo Gazophylacium (Ivan Belostenec, jezikoslovac i redovnik pavlin), koje je poslužilo i kao izvorište hrvatske mineraloške terminologije. U njemu se po prvi puta spominje pisani hrvatski naziv Akat kamen. Tek oko 200 godina kasnije otkriveno je nalazište ahata kod Lepoglave.
Bilješke Gjure Pilara o geološkoj građi ovog područja poznate su s kraja 19. stoljeća.
Andezite Kamenog vrha opisao je i Gorjanović-Kramberger 1904. godine, dok je detaljnije petrografske opise dao Kišpatić 1909. godine. Tek 1930. godine Tućan spominje Kameni vrh kao jedino nalazište ahata u Hrvatskoj.
Najljepši primjerci ahata s ovog lokaliteta stalno su izloženi u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, kao i u Turističko kulturno-informativnom centru (TKIC) u Lepoglavi.

Mobirise

ARHEOLOŠKI LOKALITET

Brežuljak Kameni vrh je oduvijek bio zanimljiv ljudima.

Naime, na samom vrhu nekadašnjeg brijega pronađeni su ostaci pretpovijesnog naselja iz kasnobrončanog doba. Arheološko nalazište je 1936. godine obišao i opisao Stjepan Vuković.

Tijekom svojih obilazaka Vuković je zaključio da je naselje bilo zemuničarskog tipa, no pretpostavka je da su u naselju postojale i nadzemne kuće. Najbrojniju skupinu arheoloških nalaza s Kamenog vrha čini keramika (posuđe, utezi, kolutovi, pršljenovi i slično), ali ima i metalnih (šuplja brončana sjekira) te kamenih nalaza (skupina kamenog oruđa).

EKSPLOATACIJA KAMENA

Cijeli brežuljak Kameni vrh bio je građen od hiperstenskog andezita, koji se odlikuje čvrstoćom osobito prigodnom za izradu cestovnih podloga. Zbog toga su ga gotovo pola stoljeća vadili zatvorenici iz lepoglavskog zatvora. Tako je brežuljak Kameni vrh pretvoren u nebrojene tone tučenca kojim su nasute mnoge zagorske ceste.

Nema preciznih podataka o vremenu kada je započelo jače eksploatiranje kamenja, ali je poznato da je od 1923. do 1967. godine na ovom lokalitetu radio kamenolom pod nazivom „Gaveznica“ u kojem se vadila vulkanska stijena hiperstenski andezit. S eksploatacijom se započelo sa sjeverne strane, otprilike na polovici strme padine, pa je tijekom vremena nestao unutarnji, središnji dio ovog uzvišenja.

ZAŠTITA LOKALITETA

Područje Gaveznica-Kameni vrh zakonom je zaštićeno 1998. godine kao šesti geološki spomenik prirode u Hrvatskoj. Inicijativu za zaštitu pokrenula je udruga Pokret prijatelja prirode „Lijepa naša“ i ing. Krešimir Marić. Njegov rad danas nastavlja Udruga „Lepoglavski ahat“.

Na inicijativu Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije i uz potporu grada Lepoglave lokalitet je uređen u razdoblju od 2007. do 2009. godine, a u osmišljavanju njegove znanstveno-popularne prezentacije sudjelovala je strukovna udruga ProGEO-Hrvatska.

SEDIMENTNA STIJENA DOLOMIT
Sedimentne stijene nastaju taloženjem čestica koje su nastale uslijed erozije drugih stijena, te su potom prenošene vodom, ledom i vjetrom. Neke su nastale taloženjem skeleta uginulih organizama, a mogu nastati i taloženjem iz otopine bogate mineralima. Sedimentne stijene uključuju uobičajene stijene kao što su kreda, vapnenac i šejl. One prekrivaju 75% kopnene površine Zemlje. Kako taloženje sedimenata napreduje – naslage postaju sve deblje, uslijed težine naslaga voda se istiskuje iz sedimenta, otopljeni minerali kristaliziraju, te tako sediment postaje čvrsta stijena.
Dijageneza je naziv koji se koristi za opisivanje svih kemijskih, fizikalnih i bioloških promjena (uključujući i cementaciju) kroz koje prolazi sediment nakon taloženja u procesu litifikacije. Česte vrste sedimentnih karbonatnih stijena su vapnenac i dolomit. Kad je vapnenac djelomično zamijenjen dolomitom, stijena se naziva dolomitični vapnenac. U ovoj vrsti stijena često se mogu naći kristali kalcita ili dolomita.
Ovaj uzorak dolomita potječe s Kalničkog gorja, a donator je Kaming d.d. iz Ljubešćice

Mobirise

METAMORFNA STIJENA FILIT
Metamorfne stijene nastaju pretvorbom starijih stijena različitog porijekla pod utjecajem visokog tlaka i temperature, pri čemu se promijeni mineralni sastav, te često struktura i tekstura materijala. Visoke temperature su na velikim dubinama u Zemljinoj kori, kao i kod prodora magme. Najpoznatije metamorfne stijene su slejt, filit, mramor, škriljavac i gnajs.
Filit je stijena niskog stupnja metamorfoze, nastaje od starijih sedimentnih stijena, a često ga nalazimo na Medvednici. U pukotinama filita se često mogu naći lijepi primjerci raznih vrsta kristala, kao na primjer pirit.
Ovaj uzorak filita potječe s Medvednice, a donator je Javna ustanova „Park prirode Medvednica“.

Mobirise

MRAMOR
Mramor je metamorfna stijena koja nastaje metamorfozom karbonatnih sedimentnih stijena, vapnenaca i dolomita, zbog djelovanja povišenog tlaka i temperature na te već postojeće čvrste stijene u dubini Zemlje. Mijenja se njihov sastav (mineralni i/ili kemijski) i/ili struktura stijene, a proces se naziva metamorfoza. Mramor je zrnasto-kristalični vapnenac s dodatkom minerala tinjca, kvarca, pirita ili grafita.
Čisti mramor je snježnobijele boje, poput bijelog kristal-šećera. Primjese metalnih oksida mu daju žutu, smeđu ili crvenkastu boju. Grafit, ugljen i bitumen mu daju sivu ili crnu boju, a klorit zelenkastu. Upotrebljava se u kiparstvu i graditeljstvu. Mramor svakodnevno možemo vidjeti obliku podnih i zidnih pločica.
Mramora u Hrvatskoj ima u okolici Sinja. Poznati „brački mramor“ nije mramor nego je sitnozrnasti rudistni vapnenac i od njega su sagrađene mnoge poznate građevine u Hrvatskoj (Dioklecijanova palača u Splitu, katedrala u Šibeniku) i u svijetu (npr. Bijela kuća, Taj Mahal, zgrade parlamenta u Budimpešti i Beču).

Mobirise

GRANIT
Granit je najpoznatija intruzivna magmatska stijena. Nastaje polaganim hlađenjem i kristalizacijom magme duboko ispod površine Zemlje, 1,5 do 50 km. Sastoji se od kvarca, feldspata i tinjca (biotita) čiji se kristali mogu raspoznati golim okom. Granit je najčešća stijena u kontinentalnoj kori.
Zavisno od mineralnog sastava boja mu varira od ružičaste do gotovo crne. Obično se pojavljuje u obliku tzv. batolita, ogromnih masa koje se mogu prostirati stotinama kilometara. Granit je gotovo uvijek masivan, čvrst i otporan na trošenje zbog čega se još od davnina upotrebljava kao građevinski i arhitektonski kamen. Otporniji od mramora, pa se češće koristi za podne obloge, a često ga možemo vidjeti i kao radnu površinu u kuhinji.
U Hrvatskoj se granit vadi na području Moslavačke gore.

Mobirise

MAGMATSKA STIJENA DIJABAZ
Magmatske stijene nastaju kristalizacijom iz magme i sastoje se od silikatnih minerala. Po postanku ih dijelimo na: dubinske ili intruzivne stijene zrnate strukture, izljevne ili efuzivne stijene porfirne strukture i žilne (žične) stijene.
Za razliku od područja planine Ivanščice gdje se nalaze uglavnom efuzivne stijene (poput andezita), na Kalniku postoji mnoštvo kamenoloma u kojima se vadi dijabaz, koji spada u žilne stijene i ponekad se luči u obliku kugli. Ove stijene sadrže značajni udio materijala Zemljine kore i bogatu zajednicu sekundarnih minerala.
Ovaj uzorak dijabaza potječe s Kalničkog gorja, a donatori su Sanja i Zvonimir Gažić, Raport d.o.o.

Mobirise

AHAT
AHAT je poludragi kamen, po kemijskom sastavu kvarc-silicijev dioksid SiO2. Taj kamen izgrađen od mikrokristalastog kvarca vrsta je zonarno građenog kalcedona. Zonarnu građu čini bezbroj tankih slojeva različitih boja i tonova. Ime je dobio po mjestu prvog nalaza kod rijeke Dirillo (rijeka Achate) na otoku Siciliji (Italija). Ahati se odlikuju posebnom ljepotom koju im daje neizmjerna raznolikost građe slojeva i njihovih boja, pa su im ljudi nadjenuli različita dodatna imena kao na primjer čipkasti ahat.
LEPOGLAVSKI AHATI nastali su u šupljinama i pukotinama andezita, vulkanske stijene nastale na ovom području prije oko dvadeset milijuna godina. Stvaranje ahata je tisuće godina dug proces taloženja sloj po sloj minerala kvarca iz mineralnih otopina u šupljinama stijene. Tek prepiljen i izglačan pokazuje nam svoju punu ljepotu.

Mobirise

Da ostanete u toku sa auto-moto novostima, molim Vas da ispunite SUBSCRIBE formu na dnu stranice, hvala.

FOLLOW US!

SHARE THIS PAGE!

SUBSCRIBE FORM

Subscribe to our Newsletter

© Copyright 2019 www.auto-moto-tour.com - All Rights Reserved