Lobor - Majka Božja Gorska - 04. 08. 2019.
autor uvodnog teksta i slike: Tomislav Veček


Da bi doživjeli i vidjeli nešto zaista zanimljivo i lijepo, nije uvijek nužno otići tisuće kilometara daleko, nije nužno imati na raspolaganju 3 tjedna slobodnog vremena. Ponekad je to zaista blizu nas, prošli ste pored toga možda 100 puta u životu, a samo par skretanja Vas je dijelilo od nekih sasvim novih spoznaja. Tako se desilo meni prilikom posjete mjestu Lobor u Hrvatskom zagorju. To je bila jedna od kraćih vožnji, ne znam, kojih 60 km, u oba smjera, ali bila je prava mala istraživačka ekspedicija.
U centru Lobora predivna fontana, koja radi, u pozadini fontane župna crkva sv. Ane. Lijepo uređen centar, cvijeće, kako bi rekli, sve tip-top. No moj krajnji cilj te nedjelje je bio malo poviše mjesta, radi se o crkvi Majke Božje Gorske. Par minuta vožnje i nalazim se na povijesnom lokalitetu. I to kakvom povijesnom lokalitetu. Bio sam tamo, prošetao, vidio, poslikao, čitao povijesne panoe, pročitao sve što piše u enciklopediji i još nisam na čisto što se je sve događalo na ovom povijesnom lokalitetu. Povijest lokaliteta započinje još tamo 1750 g. pr. Kr. Zaista zanimljivo za doživjeti, pročitati i pokušati shvatiti što se sve događalo. Ja sam se zadržao na lokalitetu kojih 1,5 sat i polako se vratio kući zavojitom cestom. U nastavku Vas ostavljam sa povećim stručnim tekstom, ali uvjeravam Vas da vrijedi pročitati.

Mobirise
simple site creator

Lobor, općina u sjevernome dijelu Krapinsko-zagorske županije. Obuhvaća pretežito brežuljkasto i nisko brdovito područje s Ivanščicom na sjeveru te doline potoka Reka i Vinipotok; površine 44,2 km2. Općinsko sjedište i najveće naselje je Lobor. Obuhvaća naselja (broj stanovnika 2011): Cebovec (49), Lobor (521), Markušbrijeg (488), Petrova Gora (464), Stari Golubovec (193), Šipki (114), Velika Petrovagorska (237), Vinipotok (400), Vojnovec Loborski (416), Završje Loborsko (306). Ukupno 3188 stanovnika; stanovništvo je 2001-11. bilo u padu (-13,1 %).

Uz poljodjelstvo i šumarstvo, stanovništvo je zaposleno u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, obrtništvu, trgovini te djelatnostima zdravstvene i socijalne skrbi. Područje općine uglavnom pripada župi sv. Ane sa sjedištem u Loboru. Središnja Osnovna škola Franje Horvata Kiša ima područnu školu u Petrovoj Gori. Na području općine djeluju DVD Lobor (1923), Lovačko društvo „Oštrc“ (1938), Športsko društvo Lobor (1970), KUD Lobor (1973), Loborske Mažoretkinje (1994), Športsko ribolovno društvo „Pastrva“ (2002), Športsko društvo „Vihor“ Vinipotok (2007), Hrvatsko planinarsko društvo „Pusti Lobor“ (2013) i dr. Značajno je arheološko nalazište. Iz razdoblja neolitika (sopotska kultura) potječu kamena sjekira i malj, a iz antike vojnička nadgrobna stela. Lokalitet Gora na brdu iznad Lobora kontinuirano je nastanjen od razdoblja srednjega brončanog doba. Pronađeni su stambeni objekti koji pripadaju kulturi polja sa žarama. Na mjestu gdje se danas nalazi crkva Majke Božje Gorske otkriveni su tragovi života od prapovijesnoga razdoblja do danas. Istraženi su ostaci sakralnih građevina iz ranokršćanskoga, predromaničkoga, romaničkoga, gotičkoga i baroknoga razdoblja. Ostaci drvene crkve (IX. st.) te predromaničke oltarne pregrade, ukrašene pleternom ornamentikom (IX. st.), jedinstven su nalaz u tom dijelu Hrvatske. Na padinama Ivanščice nalaze se ostaci utvrda Lobor (Pusti Lobor) i Oštrc. Napuštene su nakon prestanka opasnosti od prodora Osmanlija, kada je obitelj Keglević u nizini podigla ranobarokni dvorac Loborgrad. Područje današnje općine bilo je upravna općina u sastavu kotara Zlatar do 1918. Od 1962. do 1992. bilo je u sastavu općine Zlatar Bistrica, a 1993. ustrojena je današnja općina. Dosadašnji načelnici: Branimir Markulin (1993-94), Dragutin Labaš (1994-2001), Stjepan Vlahek (2001-03), Andrija Smetiško (2003-13) i Božidar Markuš (od 2013). Trenutna načelnica je Ljubica Jembrih.

Enciklopedija Hrvatskog zagorja, str. 524.

Mobirise

Majka Božja Gorska, proštenjarska crkva u blizini današnjega središta Lobora, smještena na uzvisini iznad uskog tjesnaca kojim se prelazi preko Ivanščice. Župa u Loboru spominje se već 1334. u popisu župa Zagrebačke biskupije koji je sastavio Ivan Arhiđakon Gorički, dok se proštenjarska crkva Majke Božje Gorske i župna crkva sv. Ane u Loboru u povijesnim izvorima prvi put spominju tek 1639. Opširniji opis potječe iz 1676, a 1687. vizitator zapisuje da je crkva Majke Božje Gorske područna kapela župe Lobor.
Postojanje dviju crkava u mjestu upućuje na mogućnost da je jedna od njih bila redovnička.
Arheološka istraživanja. Gradina na kojoj se nalazi crkva Majke Božje Gorske bila je naseljena još u prapovijesti. Najstariji otkriveni slojevi potječu iz ranoga brončanoga doba. Nađeni su ulomci ranobrončanodobnih keramičkih posuda koji pripadaju tzv. litzenskoj keramici (1750. do 1600. pr. Kr.). Prvi slojevi na dnu zemljanoga bedema pripadaju dobu kulture grobnih humaka (1600. do 1300. pr. Kr.). Veća građevinska aktivnost zamijećena je u kasnome brončanom dobu, u doba kulture polja sa žarama (1300. do 750. pr. Kr.).
Iz kasne faze starijega željeznog doba otkrivene su samo naseobinske građevine (750. do 300. pr. Kr.). Najopsežniji građevinski radovi poduzeti su u kasnijoj fazi mlađega željeznog doba (300. do 15. pr. Kr.). Gradina je tada podijeljena na dva dijela, pri čemu je sjeverozapadni dio bio posebno utvrđen velikim zemljanim bedemom, povrh kojega se nalazila drvena palisada. Sjeverna strana bila je posebno utvrđena jer je bila najteže branjena. S njezine je vanjske strane bio iskopan i opkop. Zemljani se bedemi uz sjevernu stranu dobro opažaju još i na zapadnoj. Nakon dolaska Rimljana nastupilo je mirno razdoblje, te je život na gradini gotovo stao. Iz I. i II. st. nema puno nalaza. U II. st., nakon što su barbari počeli ugrožavati Carstvo, prapovijesna gradina pretvorila se u visinsku utvrdu, kojoj je cilj bio pružiti zaštitu od mogućega novog barbarskog upada. Tada je započeo novi građevinski uzlet – podignute su kamene zidine, stambene i sakralne građevine, radionice.

Mobirise

U drugoj polovici V. ili početkom VI. st. na dominantnome položaju unutar naselja, otprilike na mjestu postojeće crkve, izgrađena je ranokršćanska crkva, pravilno orijentirana jednobrodna građevina. U crkvu se ulazilo kroz narteks, i to kroz dva bočna ulaza. Ispred narteksa nalazio se hodnik, kojim je crkva bila spojena s oktogonalnom zgradom krstionice. Unutar krstionice nalazila s heksagonalna piscina, dno koje je bilo obloženo mramornim podnim pločama, istima kakvima je popločen i dio svetišta postojeće crkve te nije isključeno da je i pod u ranokršćanskoj crkvi bio njima popločen. U zgradi krstionice ostala je djelomično sačuvana originalna betonska podnica, stuba i kameni prag prema hodniku. Od unutrašnjega inventara crkve očuvana je oltarna mramorna menza, poslije postavljena i u predromaničkoj crkvi, više ulomaka prozorskih tranzena te velika količina mramorne arhitektonske plastike. U šuti uokolo krstionice pronađen je rustikalni mramorni kip božice Dijane ili Velike Majke (Magna Mater). Vjerojatno su kip antičke poganske božice kršćani u V. st. razbili i bacili niz padinu. Uz crkvu je nađeno nekoliko kasno-antičkih grobova. Utvrdu i crkvu razorili su i spalili Slaveni potkraj VI. st. Iz VIII. st. potječu ulomci keramičkih posuda i jedan paljevinski grob. Na početku IX. st. franački su misionari iz sjeverne Italije, vjerojatno benediktinci, kraj ruševina ranokršćanske crkve izgradili drvenu jednobrodnu crkvu s pravokutnom apsidom i nadstrešnicom ispred ulaza. Unutar crkve nalazila se podnica djelomično napravljena od gline pomiješane sa šutom, a djelomično je ležala na živoj stijeni. U crkvi su nađeni koštani ulomci oplata drvne kutijice, vjerojatno dijelovi relikvijara. Ispred svetišta u unutrašnjosti crkve ostale su rupe od stupova, vjerojatno ostataka drvene oltarne pregrade. Tijekom IX. st. oko crkve se formiralo groblje kristijaniziranoga stanovništva na kojem se u kontinuitetu pokapalo sve do XIX. st. Kraj drvene, a iznad ranokršćanske crkve u IX. st. bila je podignuta predromanička crkva, koja je imala tri upisane apside, predvorje i zvonik na pročelju kroz koji se ulazilo, te još jedan ulaz na južnoj strani. Svetište romaničke crkve inkorporiralo je dijelom središnje svetište predromaničke crkve, te je središnja apsida predromaničke crkve još uvijek djelomično vidljiva i unutar svetišta danas postojeće gotičke crkve, koja je preuzela romaničku apsidu u cijelosti u visini više od 2 m. Nađena je velika količina kamenih ulomaka arhitektonske i ukrasne plastike datirane u IX. do XI. st. Prvu oltarnu pregradu, od koje je sačuvano nekoliko pilastara i pluteja, crkva je dobila početkom IX. st., dok je veće preuređenje nastupilo u drugoj polovici XI. st. Od predromaničkih ulomaka ističu se lijepo oblikovani pilastri, pluteji, ambon, ciborij i dvije oltarne menze. Nađen je ulomak tranzene s likom bradata čovjeka, vrlo vjerojatno dostojanstvenika koji je sudjelovao u unutrašnjem uređenju crkve u drugoj polovici XI. st. Na arhitravu oltarne pregrade i ciborija pojavljuje se nekoliko ulomaka predromaničke skulpture s dvoprutom ili troprutom pletenicom i dijelovima natpisa. Prema nađenim ulomcima s dijelovima natpisa pretpostavlja se da je titular crkve bila sv. Marija, a spominju se i sv. Andrija, sv. Ambroz ili sv. Anselmo, te sv. Pavao, a vjerojatno se u invokaciji spominje i Sveto Trojstvo. Više titulara crkve bilo je uobičajeno u ranome srednjem vijeku. Predromanička crkva u Loboru za sada je jedina predromanička crkva otkrivena u sjevernoj Hrvatskoj. Bogatstvo njezina interijera uvrštava je među najljepše i najraskošnije ranosrednjovjekovne crkve. Srušena je najvjerojatnije potkraj XII., a najkasnije do polovice XIII. st. Tada je otprilike po njezinoj sredini izgrađena nova romanička crkva. 

Mobirise
Mobirise

Današnja proštenjarska crkva. Arheološka istraživanja pokazala su da je postojeća gotička crkva podignuta potkraj XIV. st. ili u prvim desetljećima XV. st. iznad romaničke crkve, podignute pak iznad predromaničke i ranokršćanske crkve. U svetište su uklopljeni i zidovi predromaničkoga i romaničkoga svetišta, zbog čega dolazi do priličnoga odstupanja od pravilnoga tlocrta poligonalne apside, ali i cijeloga broda gotičke crkve koji je naknadno sagrađen s nešto drukčijom orijentacijom u odnosu na prethodnu crkvu. Crkva je jednobrodna građevina s nešto užim poligonalnim svetištem. U XVI. st. naknadno je sagrađeno predvorje, koje je porušeno polovicom XIX. st. Na sjevernoj strani svetišta, točno na spoju sjeverozapadnoga i sjevernoga zida poligonalne apside, zid se ne spaja pravilno, već se zamjećuje istak. Gotičko svetište nadsvođeno je križno-rebrastim svodom, rebra počivaju na konzolama, a brod je nakon obnove 1755. nadsvođen križnim baroknim svodom.

Mobirise

U većem je zaglavnom kamenu peterostrukoga zaključka svoda u svetištu poput grba prikazan kotač s osam žbica. Poligonalno svetište uzdignuto je za dvije stube u odnosu na brod, a jedna je stuba i ispred samoga oltara u svetištu. Trijumfalni luk ima šiljasti oblik, profiliran je skošenjem. U ulaznome dijelu nalazi se pjevalište na koje se stupa strmim stubama, Na pjevalištu su orgulje, izgrađene oko 1750. Odlikuju se vrsnom izvedbom pozitiva i kućišta. Ukrašene su trima figurama – dvama anđelima i središnjom figurom koja predstavlja vjerojatno kralja Davida u odori rimskog vojnika. Na baroknome oltaru (druga polovica XVII. st.) u srednjoj niši drveni je gotički kip Maje Božje Gorske s djetetom (oko 1500). Lijevo od njega među stupovima, nalazi se sv. Lovro, desno sv. Juraj, a na krajevima pod krilnim baldahinima lijevo je sv. Barbara, a desno sv. Katarina.

Mobirise
Mobirise

U gornjem dijelu, u srednjoj niši, Klečeća je sv. Marija, koju okružuje Sveto Trojstvo. Lijevo od te skupine nalazi se sv. Petar, a desno sv. Pavao. Nad arhitravom je postavljeno raspelo, a pod njim Majka Božja i sv. Ivan. Oltar je položen na kameno postolje, koje je ujedno i postolje za blago profiliranu menzu. Naknadno je otprilike po sredini prednje strane izdubljen prostor za smještaj drvene kutijice s relikvijom nepoznatog svetca. Riječ je o kasnoantičkome spoliju, možda izvorno menzi koja je pripadala jednoj od starijih crkava. Lijevo i desno od trijumfalnoga luka smještena su kamena postolja na kojima su stajali oltari (uklonjeni). Desno je stajao oltar posvećen sv. Barbari, a lijevo sv. Katarini. Na sjevernoj je strani trijumfalnoga luka otvor, ostatak propovjedaonice iz XVI. st., do kojega je od svetišta vodilo stubište, a na sjevernome zidu podignuta je nova barokna propovjedaonica na kojoj je upisana godina 1759. Brod crkve izvorno je imao drveni oslikani strop (tabulat), koji je 1735. zamijenio barokni svod. Prilikom zadnje poznate obnove crkve oko 1900. izvorne zidne slike koje su nastajale od XIV/XV. do XVIII. st. preslikane su novima. Zidne su mase razdijeljene horizontalnim nizovima slika s biblijskim prozorima, uglavnom vezanima uz Majku Božju i Spasitelja, likove iz Staroga zavjeta te likove apostola i svetaca. Spomenute freske svojom se kvalitetom, zanimljivostima ikonografije i stilskim karakteristikama ubrajaju među najbolje primjere gotičkoga zidnog slikarstva u sjevernoj Hrvatskoj. Od baroknih oslika ističe se prikaz sv. Kristofora, zaštitnika od Kuge, na južnoj strani fasade, bliže pročelju. Na pročelju, na mjestu gdje su nekada stajale kapelice podignute polovicom XIX. st., otkriveni su predbarokni ostaci. Na zvoniku je naslikan sunčani sat. Blijedi ostaci oslika mogu se opaziti i na ostalim stranama. Zvonim (21 m) umnogome pokazuje renesansno obilježje. Ima ti kata, a svaki je sa vanjske strane raščlanjen kamenim vijencem. Iz zvonika se ulazi u potkrovlje crkve. Crkva je 1786. okružena cinktorom koji ima oblik nepravilnoga oktogona. S unutarnje strane cinktora (unutar arkada) obješene su slike koje prikazuju zapisana čudotvorna ozdravljenja; neke je zapisao H. Gašparoti u XVIII. st., a druge su dodane poslije. God. 2006. započeo se unutar svetišta uređivati muzej na otvorenome; dio arheoloških nalaza prezentiran je za posjetitelje.

Enciklopedija Hrvatskog zagorja, str. 548. – 553.


Da ostanete u toku sa auto-moto novostima, molim Vas da ispunite SUBSCRIBE formu na dnu stranice, hvala.

FOLLOW US!

SHARE THIS PAGE!

SUBSCRIBE FORM

Subscribe to our Newsletter

© Copyright 2019 www.auto-moto-tour.com - All Rights Reserved